Potpredsjednici parlamenta Milutin Simović (DPS) i Suljo Mustafić (BS) saopštili su juče da je referendum o ulasku u NATO moguće raspisati ako bude postignut politički dogovor. Ovakva poruka, prije svega visokog funkcionera DPS-a, najavljuje zaokret u odnosu najveće vladajuće partije prema pitanju referenduma o ulasku Crne Gore u NATO. U DPS-u su do sada bili isključivi da tu odluku treba donijeti u Skupštini. Najnoviji zaokret mogao bi da znači spremnost DPS-a da izađe u susret zahtjevu Socijalističke narodne partije da se raspiše nacionalni referendum o ulasku Crne Gore u NATO.
Socijalistička narodna partija je zahtjev za održavanje referenduma o pitanju ulaska Crne Gore u NATO ispostavila ostalim političkim subjektima u polaznim osnovama usvojenim na najvišim stranačkim organima. U tom dokumentu zatraženo je istovremeno održavanje prvih narednih parlamentarnih izbora i državnog referenduma o NATO-u. Kako su tada objasnili, istovremeno održavanje referenduma i parlamentarnih izbora predložili su u interesu racionalnosti.
Lider SNP-a Srđan Milić ranije je saopštio da u parlamentarnom dijalogu više nijedan od učesnika ne postavlja pitanje da li je potreban referendum o ulasku u NATO, već samo vezano za termin njegovog održavanja.
Na sjednici glavnog odbora SNP-a održanoj 26. decembra prošle godine donijeta je odluka o pokretanju inicijative za prikupljanje potpisa podrške peticiji za raspisivanje državnog referenduma u ulasku Crne Gore u Alijansu. Do 15. februara ove godine, ta inicijativa SNP-a podržana je potpisima 73.494 građanina. To je skoro 50 odsto više nego što je predviđeno Ustavom da bi referendum bio legitiman, odnosno da bi mogla da se pokrene inicijativa u Skupštini Crne Gore.
Komunikacioni tim Savjeta za članstvo u NATO-u saopštio je da je, u cilju što adekvatnije informisanosti građana i približavanja tematike evroatlantskih integracija što većem auditorijumu, novim načinom komunikacije sa građanima, posredstvom društvenih mreža uveo praksu direktnih pitanja i odgovora. U ovom krugu pitanja i odgovora u okviru fejsbuk kampanje NATO Montenegro – Sigurna budućnost, na pitanja građana odgovarala su dvojica potpredsjednika državnog parlamenta.
– Članstvo u NATO-u je interes države Crne Gore i svih njenih građana. I više od toga: to je interes i putokaz za cijeli region, koji je kroz istoriju pokazao deficit stabilnosti – kazao je Simović.
On je, između ostalog, rekao da članstvo u NATO-u nije pitanje ni vlasti ni opozicije, ni bilo koje političke partije.
– Takav odnos smo demonstrirali i kada smo u Skupštini usvojili Rezoluciju o podršci integraciji Crne Gore u NATO, sa skoro dvije trećine glasova iz vlasti i iz opozicije – rekao je Simović.
Na pitanje kako kao vjernik može da podržava NATO koji pretežno interveniše u islamskim zemljama, potpredsjednik parlamenta Suljo Mustafić je rekao da taj savez nije intervenisao u Iraku, niti interveniše u Siriji.
–Prva operacija NATO-a u njegovoj istoriji bila je operacija u BiH nakon Dejtonskog sporazuma. Zvala se SFOR – Snage za stabilizaciju. Ta operacija nije bila uperena protiv muslimana, naprotiv, bila je podržana od muslimana u BiH jer je omogućila uspostavljanje trajnog mira i prekid ratnih dejstava. Operacija u Avganistanu – ISAF odvijala se na osnovu poziva avganistanske vlade i na osnovu odluke Savjet bezbjednosti UN – naveo je Mustafić.
To podrazumijeva, kako je dodao, da su za njeno održavanje glasale sve stalne članice SB, uključujući i Rusiju.
V.R.
Nestala nekadašnja isključivost
Premijer i predsjednik DPS-a Milo Đukanović u decembru prošle godine bio je izričit da ne postoji pravna obaveza ni politička potreba za raspisivanjem referenduma o pristupanju Crne Gore NATO-u.
–Ustav ne propisuje organizovanje referenduma u slučaju pristupanja NATO-u. On bi bio obavezan kada bi država gubila suverenitet ili prenosila suverena prava. U slučaju priključenja NATO-u, Crna Gora ne gubi suverenitet niti prenosi bilo koje od svojih prava na tu međunarodnu organizaciju. Pitanje pristupanja međunarodnim organizacijama, dakle i NATO-u, u nadležnosti je Skupštine, koja reprezentuje volju građana – kazao je Đukanović u okviru premijerskog sata.
Očigledno je da je tokom parlamentarnog dijaloga nestala isključivost vladajuće partije po pitanju protivljenja zahtjevima da se građanima omogući da neposredno odluče da li žele da država postane članica NATO-a.